Franjevački samostan sv. Frane Zadar

19. svibnja 2011. proslavili su dvojica naše braće: fra Jordan i Berislav Ostojić 40. obljetnicu ređenja. Čestitamo.

KRIZMA U GALOVCU, 1. svibnja 2010. imao je fra Jozo Sopta,

provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar

U NAŠEM SAMOSTANU DJELUJU DVIJE UDRUGE "Izvor" i molitvena zajednica "Cenacolo"

Bl. Jakov Zadranin

franjevac, redovnik (Zadar, oko 1400. - Bitetto, 27. IV 1490.)

Bl. Jakov Zadranin u dokumentima je zapisan kao Ilirski (Illyricus), Zadranin (a Jadera, di Zara), Slaven (Schiavone), Dalmatinac i sl. U kasnijoj talijanskoj literaturi prevladava "da Bitetto" (gradić u kojem je živio i umro). Međutim, svi se životopisci slažu da je bio Hrvat, čak su mu zapisali ime roditelja: Leonardo i Beatrica (Blaženka) Varindjec.

Mlad je stupio u Franjevački red u samostanu sv. Frane u Zadru. Nije bio svećenik, nego samo redovnik. Kad je kustos (zamjenik provincijala) trebao poći na generalni kapitul Reda, Jakov ga je pratio i nakon kapitula zaželio ostati u Provinciji sv. Nikole biskupa (Bari).

Živio je u raznim samostanima, bio čovjek molitve i vrlo marljiv u svojim svagdašnjim poslovima. Radeći u kuhinji i spremajući braći hranu stalno je živio u Božjoj prisutnosti, a sam pogled na vatru, koju je ložio i na njoj kuhao, poticao ga je na razmišljanje o prolaznosti svijeta i o paklenim mukama.

Bio je osobito pobožan Kristovoj muci i Mariji, vršio je pokornička djela, predavao se dugotrajnoj molitvi i kontemplaciji, pa je više puta padao u zanose (ekstaze). Bog ga je još za života obdario karizmama proroštva i čudesa. Sveto je predao svoju plemenitu dušu Gospodinu 27. travnja 1490. godine u samostanu u Bitettu, nedaleko Barija.

Narod ga je i za života i nakon smrti smatrao svecem i odmah su mu počeli iskazivati štovanje i zazivati ga u svojim molitvama. Sagrađena je posebna kapela u kojoj se čuva njegovo tijelo. Papa Klement XI. odobrio je njegovo štovanje 1700. godine za cijeli Franjevački red. Leon XIII. dopustio je da se štuje u Zadarskoj nadbiskupiji, a najnoviji Časoslav i Misal franjevačkih zajednica hrvatskoga jezičnog područja donosi tekstove za liturgijsko štovanje bl. Jakova.

Snijeg u Zadru

ZADAR - Današnji snijeg doveo je do zastoja u prometu a vozačima je danas strpljenje bilo na testu u više gradskih četvrti u kojima se stajalo u koloni.

Vrt i Franjevački samostan u Zadru pokriveni snijegom

na prvi dan devetnice uoči Božića 2009.

Snijeg u Zadru

Zabijelila županija Snijeg u Zadarskoj županiji: Galerija fotografija čitatelja portala eZadar

17.12.2009
Zadar

Nakon 18. veljače kada je mnoge u Zadru snijeg iznenadio, danas je Zadar ali i najveći dio županije ponovo zabijelio. Ovaj put ne bismo rekli da je iznenadio, jer je danima najavljivan.

No svejedno na gradskim i županijskim prometnicama donio je kaos, ali je najmlađima veliku radost.

Pozivamo vas da nam pošaljete vaše fotografije koju ćemo objediniti u ovoj galeriji, a bilo bi lijepo kada bismo dobili fotografije iz cijele županije.

Fotografije dimenzija 800x600 px ili slično, šaljite na email adresu: info@ezadar.hr Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript , i molimo vas da upišete lokaciju na kojoj su fotografije snimljene, te vaše ime i prezime kako bismo mogli navesti mjesto i autora.

Čitatelji portala eZadar.hr

previous next

stalni link na slikuSnijeg u Zadru, Foto: Milenka Bukvic

SnijegSnijeg zabijelio i Zadar!

17.12.2009
Zadar

U Meteorološkoj postaji Zadar saznajemo da je snijeg počeo padati u 13.15 sati, a trenutačna temperatura zraka je jedan Celzijev stupanj

U Zadru i okolici pada snijeg koji se već počeo zadržavati na prometnicama u gradskom središtu. Iako još ne otežava promet, i ove male količine znak su da vozači moraju pripaziti.

U Meteorološkoj postaji Zadar saznajemo da je snijeg počeo padati u 13.15 sati, a trenutačna temperatura zraka je jedan Celzijev stupanj.
U nastavku dana očekuje se još gušći snijeg. Dok se naš fotoreporter Saša Čuka ne vrati s terena s novim fotografijama Zadra pod snježnim pokrivačem, ovom se fotografijom prisjećamo 18. veljače 2009. godine kada je snijeg zadnji put padao u našem gradu.

autor: ezadar.hr

Zadrani se za sada dobro snašli na snijegu

Objavljeno prije 1 sat i 31 minute.

U policiji apeliraju na vozače da bi s padom temperature na cesti moglo biti sve više leda te da voze osobito oprezno.

Piše: I.Z.

ZADAR - Današnji snijeg doveo je do zastoja u prometu a vozačima je danas strpljenje bilo na testu u više gradskih četvrti u kojima se stajalo u koloni. Ipak, u policiji doznajemo da su se vozači, prema informacijama s kojima do sada raspolažu, dobro snašli u novonastaloj situaciji te da nije bilo ozbiljnijih posljedica.

U policiji apeliraju na vozače da bi s padom temperature na cesti moglo biti sve više leda te da voze osobito oprezno. Osim toga, za one koji moraju na put, iako se ne preporučuje, vrijedi zabrana na auto-cesti A1. Naime, zbog jake bure i snijega, autocestom A 1 između Maslenice i Svetog Roka, državnom cestom D 25 Gospić-Karlobag i Jadranskom magistralom (D 8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene mogu prometovati samo osobna vozila.

Šef zadarske hitne pomoći dr. Vlatko Grković rekao nam je kako nije bilo većih intervencija, zabilježena su dva prijeloma koje se može dovesti u vezu sa snijegom i ledom. U službi Hitne pomoći nadaju da će na tome i ostati.

Što se tiče Poluotoka, nema otežanog kretanja jer su djelatnici gradskog komunalnog poduzeća Čistoća vrlo brzo prionuli poslu te očistili ulice.

Zadnja Promjena ( Četvrtak, 17 Prosinac 2009 )

Radovi u Pagu i Rovinju

U Pagu pod vodstvom arheologa gosp. Mira Jurić iz Zadra, vrše se u posljednje vrijeme istraživanja kod našeg samostana u Pagu. Samostan je potpuno srušen dok je crkva u dobrom stanju. Nadamo se da će se naći načina da se obnovi ovo vrijedno zdanje u Pagu.

Radovi u Rovinju

Najvažnije je spriječiti da vlaga (kiša) sa krova ne prodire u sobe i samostanske prostore. Sada su u tijeku radovi na saniranju krova u djelu samostana gdje žive naša braća fra Mate i fra Vlado.
O svemu više kada radovi budu gotovi.

Samostan sv. Frane u Zadru

je naš "protocoenobium" i časni samostan Reda. Osnovan je za života sv. Franje, po predaji i u izravnoj vezi s njime. Izrastao je iz hospicija sv. Antuna Opata na zapadnom dijelu grada, u kojem se (po predaji) sklonio sv. Franjo Asiški za boravka u gradu (kad je na putu za Sv. Zemlju 1212. bio "protivnim vjetrovima" bačen na tlo Sklavonije).

Izgradnja današnjeg samostana započeta je za nadbiskupa Periandra 1249. i u prvotnom obliku završena je do kraja stoljeća, a klaustar je sagrađen 1556., nakon što je prvotni 1476. izgorio. Najveći restauracijski zahvat izveden je 1858. (podignut je kat s neogotičkim prozorima), a 1901. podignut je još jedan kat nad knjižnicom za klerike-teologe. U 2. svj. ratu pretrpio je od bombardiranja velika oštećenja, (biblioteka s katovima nad njom i kapela sv. Antuna bili su srušeni) te je bio nakratko napušten. Obnovom po završetku rata vraćen je u prvotno stanje (bez katova nad knjižnicom). Izvršeni su najhitniji radovi na osposobljavanju. Temeljitiji zahvati su izvršeni naknadno: u jugozapadnom krilu (sjemeništu) 1962., u krilu blagovaonice (izgradnjom kapitulske aule nad kapelom sv. Ante) 1963., na knjižnici (nadogradnjom radne sobe) i sjeveroistočnom krilu dvorišta 1977., te konstruktivna sanacija klaustra 1980.

Crkva je istodobno građena (u stilu gotike). Posvećena je s naslovom bazilika 13. studenoga 1280. Naslovnik joj je sv. Franjo. Pretvorena je u barok u XVII. i XVIII. st. (otada su mramorni oltari sa svojim palama). Veliki oltar Karmelske Gospe postavila je 1672. istoimena bratovština. Od oltarnih slika posebno su vrijedne: na oltaru sv. Franje: sv. Franjo u ekstazi (Palma Mlađi, 1544-1628) i Ara coeli - slavljenje Gospe (Lazar Bastiani, 1425-1512) te pala prijašnjeg oltara Gospe od milosti. Slike ostalih oltara (izuzevši sliku oltara sv. Ante koja je rad bolonjske škole iz XVII. st.) djela su G. B. Pitterija, venecijanskog slikara XVIII. st. Korska sjedala idu u red najljepših ostvarenja gotičkog duboreza venecijanskog utjecaja (rad Ivana, sina Jakova de Borgosansepolcro iz Venecije iz 1396.). U koru je slika (rad je Franje Salghettija – Driolija iz Zadra, 1811-1877) kojom slikar komemorira smrt svoje žene pri porodu. Kor je dobio današnji oblik početkom XVII. st.. U crkvi je bilo groblje građanskih i plemićkih obitelji, među kojima i bribirskih knezova Šubića (popločano 1882). Pri obnavljanju je pročelju vraćen prvotni gotički stil stavljanjem gotičkog prozora, bifore, a temeljita restauracija u tom duhu izvršena je 1973. kada je prilagođen i prezbiterij.Samostan je bio jedno od sjedišta provincijala Provincije Sklavonije sv. Serafina, pa sjedištem Provincije sv. Jeronima, izuzevši razdoblje između dva svjetska rata kad je Zadar Rapalskim ugovorom pripao Italiji i samostan od 17. studenoga 1923. do 20. prosinca 1948. bio pripojen Provinciji Gospe od Loreta u Markama, Anconi. Bio je most između uprave Reda i Crkve i pripadnika Reda na našem tlu, o čemu u arhivu samostana, među ostalim dokumentima, ima i dvijestotine osamdeset pergamena (najveći dio su papinske bule). Gotovo od početka bio je i samostanom studija, teološkog i humanističkog. Knjižnica je jedna od poznatijih samostanskih knjižnica na našem tlu. Od 1989. je u samostanu smješten Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Biskupskoj konferenciji.U sakristiji je 1358. potpisao ugovor između hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika i mletačkog poslanstva po kojem su se Mlečani odrekli Dalmacije.Glavna djelatnost braće bila je propovijedanje i ispovijedanje po čemu je, uz slavljenje liturgije, crkva sv. Frane bila veoma poznata u gradu i okolici. Braća samostana pomažu i u obližnjim župama.U ratu porušeni Zadar nije obnovljen u punom svom prijašnjem obliku. Samostan sv. Frane, prije opkoljen blokovima zgrada i u živoj fluktuaciji gradskog života, ostao je na slobodnom prostoru i odsječen od gradskog života što se vidno odrazilo i u životu samostana, posebno u posjetu vjernika crkvi.Poslije 2. svjetskog rata obogaćen je samostan Zbirkom umjetnina među kojima posebno mjesto zauzima kolekcija ilumuniranih kodeksa. Samostanski kompleks s umjetničkim inventarom je kulturno-historijski spomenik prve kategorije.

Važnija slavlja tijekom godine: sv. Antun (13.VI.), Gospa Karmelska (16.VII.), Bezgrešno Začeće B. D. M. (8.XII.), Božić - ponoćka (25.XII.) i bl. Jakov Zadranin (27.IV.).
Literatura: Samostan sv. Frane u Zadru, spomenica prigodom slavljenja 700. obljetnice posvete bazilike-crkve. Zadar 1980..

FABIJANIĆ, Donat, pisac........ (Pag, 1808. – Zadar, 1890.) - Naše najjače pero XIX. st. Pisao je talijanskim jezikom, jer nije imao osjećaja za hrvatsku riječ. Široke naobrazbe, profesor, klasičar, odgojitelj i glazbenik. Bio je gvardijan u Zadru, tajnik, definitor, kustos i provincijal (1863. - 1866.). Predavao je na klasičnoj gimnaziji sjemeništa i grada Zadra. O. Stanko Škunca je pronašao na Poljudu njegova glazbena djela, do sada smatrana izgubljenima.
Osim raznih članaka po časopisima ostavio je trinaest tiskanih djela među kojima spomenimo: Storia dei frati minori in Dalmazia e Bossina u dva sveska (Zadar 1863. i 1864.) koja, i ako danas ne zadovoljavavaju povijesnu kritiku, ostaju nepresušno vrelo za proučavanje franjevačke baštine; Alcuni cenni sulle scienze e lettere dei secoli passati in Dalmazia (Venecija 1843.), Dalmazia nei primi cinque secoli del cristianesimo ( Zadar 1874.), Convento il piu antico dei Frati Minori in Dalmazia (Prato 1882.), Firmani inediti... (Firenze 1884.).

SPADER, Oktavije (Janković), biskup u Rabu (Zadar, 1646. - Asiz, 1715.) - Filozofiju i teologiju je završio na “Aracoeli” u Rimu i tu je prije ređenja dobio katedru filozofije. Smatrali su ga prvim talentom među mladima u Redu. Bavio se pobijanjem panteizma Baruha Spinoze. Poslije svećeničkog ređenja bio je lektor u Peruđi, a zatim je na sveučilištu u Bolonji kroz osamnaest godina predavao i bio cenzor Sveučilišta. Kard. Pignatelli (nadbiskup Bolonje, kasniji papa Inocent XII.) ga je uzeo za savjetnika i duhovnika, nazvao ga “vir eximiae doctrinae et sanctitatis”, te ga 1695. g. imenovao biskupom u Rabu želeći da tamo uvede red i mir. Potom je bio biskup u Asizu (1699.-1715.) gdje je, po sudu suvremenika, “upravljao razborito i pobožno”. Većinu vlastitih prihoda je upotrijebio za uređivanje crkve i oltara sv. Marije Anđeoske. Od njegovih petnaestak tiskanih spisa valja spomenuti: Prolegomena Biblicae sapientiae et Scotisticae disciplinae, Prolegomena Sacrae Scripturae i Introductio ad lecturae Theologicae et praedicationis Evangelicae officium ( udžbenik propisan za studij u Redu). Sastavio je i popis naših znamenitih ljudi. Obimnu rukopisnu baštinu je darovao Porcijunkuli.

BENKOVIĆ, Benedikt, profesor....... (Zadar, oko1460. – Judeburg, 1522.). Spada među najveće domaće franjevce. Sin je Ivana i Magdalene, plemića iz Plavna u Kninskoj županiji (obiteljska grobnica im je u koru crkve sv. Frane u Zadru). Teološke je nauke završio na Generalnom učilištu reda na Aracaeli u Rimu. U katalogu profesora na Sorboni u Parizu stoji: “Benedictus Bencovich Dalmata dictus Scientiarum Monarca” . Ugledniji znanstveni epitet nije mogao dobiti. Osim u Parizu predavao je i na Aracaeli. Bio je provincijal (1490. - 1493.). Godine 1498. je s o. Augustinom Bertunićem Zadraninom (provincijalom 1497. - 1500.) pokušavao spasiti neke zemlje u Hraščeviću (danas Rastević) darovane samostanu sv. Frane, a koje su Šubići-Zrinski iz Bribira nasilno prisvojili. Na Generalni kapitul 1521. g. otputovao je kao kustos provincije i tamo je izabran za generalnog definitora. Kao generalov komisar riješio je spor pripadnosti dvaju samostana između Češke i Saske 1522. g. Na putu se razbolio i umro.
Tiskao je djela:
Navigium Beatae Mariae Virginis ( Korabljica), 1495. i Opera logicalia Scoti , 1520.

Papa
MASCI, Jeronim, papa Nikola IV. (Ascoli Piceno, ? – Rim, 4. IV. 1292.). - Prema tradiciji, kao dječak je s roditeljima iz Askolija došao u Zadar i tu postao franjevac. Bio je natprosječnih sposobnosti pa je poslan na školovanje u razna evropska sveučilišta i postigao najviše graduse. Godine 1272. imenovan je provincijalom Sklavonske provincije, a dvije godine kasnije (1274.), na kapitulu u Lionu izabran je za generalnog ministra Reda (naslijedio je sv. Bonaventuru). Kao poznavatelj balkanskih prilika vodio je razna papinska poslanstva vladarima ne samo na Balkanu. Kao generalni ministar Reda imenovan je kardinalom (1278.). Prvi je franjevac izabran za papu (1288.). Radio je na jedinstvu Crkve, poticao misije (poslao poslanika u Mongoliju velikom kanu Kublaju, formirao Crkvu u Kini, pošiljao misionare na Bliski Istok i po Balkanu), potvrdio je prvo pravilo Franjevačkog svjetovnog reda. Dao je uljepšati crkve sv. Ivana na Lateranu i S. Maria Maggiore. Svom zadarskom samostanu poslao je na dar srebreni lik Gospe od Bezgrešnog začeća.